Godina je bila 1924. kada je Bugatti promijenio način na koji su automobili vozili na stazi nečim što se do tada nikada nije vidjelo – lijevanim aluminijskim felgama ugrađenim na njihov trkački automobil Tip 35. Što je to učinilo toliko posebnim? Pa, te su felge smanjile ono što danas zovemo neprigušenom masom, što u osnovi znači dijelove koji su obješeni o sustav ovješenja. I što se tada dogodilo? Automobil je bolje vozio, osjećao se odazivaviji tijekom utakmica, čime su vozačima dani prednost koju prije nisu imali. Kada su felge izgubile manje mase dok su se kretale, sve je postalo brže – ubrzanje se poboljšalo, kočnice su radile pametnije, zavoji su se prolazili na višim brzinama bez gubitka kontrole. Ostali proizvođači automobila su primijetili ono što je Bugatti napravio. Nakon što su vidjeli koliku razliku ove aluminijske felge čine, počeli su razvijati vlastite verzije laganih komponenti. Kada se danas pogleda unazad, ovo nije bila samo još jedna poboljšanja, već je zapravo označila prekretnicu u izgradnji brzih strojeva koji su mogli dosljedno izvoditi pod pritiskom.
Otprilike između 1928. i 1932. godine, kada su proizvođači automobila počeli smještati kočione bubnjeve direktno u sklopove kotača, automobili su uočljivo postali lakši. Ova promjena znatno je utjecala na ubrzanje i zaustavljanje vozila, što je bilo vrlo važno za sportske automobile i modele namijenjene trkama u to doba. Inženjeri su u suštini spojili ove komponente kako bi izbjegli prisutnost odvojenih dijelova koji su virili na sve strane. Ovo nije bilo samo pitanje uštede u težini, već je također poboljšalo ukupne vožnje osobine, a istovremeno zadržavalo sigurnost prihvatljivu za redovnu upotrebu na cestama. Ovakve mehaničke poboljšanja su pokazala da su proizvođači automobila ozbiljno razmišljali o tome kako učiniti svoje proizvode bržima i učinkovitijima, mnogo prije nego što su se pojavile moderne supersportne verzije. Ono što je započelo kao jednostavna ušteda u težini, postalo je dio šireg trenda u izradi vozila koja su izazivala granice mogućeg u to vrijeme.
Kada je Cadillac 1954. godine uveo točak Sabre-Spoke, to je zaista označilo nešto posebno u svijetu legiranih točkova. Među prvima su bili legirani točkovi proizvedeni nakon Drugog svjetskog rata, koji su uspješno miksali izgled i izdržljivost potrebnu za stvarne cestovne uvjete. Vlasnici automobila s višim prihodima su ih voljeli jer su tražili nešto što je istovremeno bilo lijepo i izdržljivo. S aluminijumskim središtem koje je imalo cool dizajn i onim sjajnim hromiranim rebrima koja su virila, ovi točkovi su privlačili pažnju svih koji su marili za izgled svojih automobila. Ljudi su počeli jednako cijeniti kako njihovi automobili izgledaju, kao i koliko dobro rade ispod haube, što je bilo prilično drugačije u odnosu na prije. Točkovi Sabre-Spoke su u osnovi promijenili ono što su ljudi očekivali od dijelova svojih vozila.
U kasnim 1950-ima, pioniri automobilizma poput Abartha, OSCA-e i Ferrarija počeli su stvarati valove kada su uveli lagane legure u svoje dizajne vozila. Ove promjene imale su stvarni utjecaj na to koliko su automobili mogli brzo voziti i savladavati zavoje tijekom utakmica. Lagani legirani kotači značili su brži ubrzaj i bolju kontrolu na stazama, što je upravo ono što su trkači trebali u to vrijeme. Za ove luksuzne marke, to nije bilo samo pitanje izgleda – poboljšalo je i performanse automobila. Činjenica da su ove tvrtke bile među prvima koje su eksperimentirale s takvim materijalima znatno je poboljšala njihovu sliku na tržištu, dokazujući svima drugima koliku razliku mogu napraviti lagani komponenti. Tijekom vremena, legirani kotači postali su nešto gotovo nužno za ozbiljne sportske automobile, označavajući ih kao simbole napredne inženjerske umjetnosti, a ne samo ukrašene dodatke.
Pontiac je 1960. godine izazvao veliku pažnju kada je predstavio integrirani dizajn bubnja i felge za kotače, što je označilo veliki pomak u automobilskoj industriji. Pametna integracija je znatno smanjila rotacijsku težinu, što je značilo bolje vožnje i uštedu goriva. Kada je Pontiac spojio te komponente u jednu jedinicu, nije samo poboljšao izgled ispod haube. Pravi vozači su odmah primijetili poboljšanja. I ostali proizvođači automobila su to primijetili također. U roku od nekoliko godina, nekoliko konkurenata počelo je preuzimati aspekte ovog dizajna, što pokazuje koliki je utjecaj Pontiacov pristup imao na cijelu industriju u tom razdoblju.
U 60-ima, legendarni automobili poput Shelby Mustanga i Chevrolet Corvettea prvi su put stigli na ceste s laganim kotačima koji su postali važan dio njihovog izgleda i performansi. Ovi modeli su ljudima pokazali koliko su laganici povezani s moćnim automobilima, te su promijenili ono što su kupci tražili kupujući svoje sanjske automobile. Kada su proizvođači počeli ugrađivati laganike na ove performansne zvijeri, više nije bilo riječi samo o izgledu. Poboljšano je i vozačko iskustvo, s boljom vožnjom i raspodjelom težine. Kao rezultat toga, redovni vozači počeli su tražiti laganike čak i za svoje svakodnevne automobile. Ono što je započelo kao nišanska značajka za entuzijaste trkačke scene, postepeno se pretvorilo u standardnu opremu za sve koji su željeli automobil koji će zaista dobro voziti i na cesti i na stazi.
Kada je Toyota lansirala 2000GT 1967. godine, to je značilo da Japan ozbiljno razmišlja o inovacijama u naprednoj tehnologiji kotača. Automobil je bio opremljen cool kotačima od magnezija s centralnim zaključavanjem koji su bili prilično napredni za svoje vrijeme. Ovi posebni kotači pokazali su što se događa kada proizvođači počnu razmišljati izvan okvira od čelika u pogledu uštede u težini i boljih voznih karakteristika. Ono što je činilo 2000GT impresivnim nisu bile samo njegove vanjske linije. Japanski proizvođači automobila pokazali su da imaju prave inženjerske sposobnosti kroz ovaj model, što je pomoglo da se fokus u automobilskom svijetu pomakne s tehnološke izvrsnosti, a ne samo sličnih stilskih elemenata. Lagani materijali iznenada su postali pametan potez, a ubrzo svi su pratili što će Japan sledeći napraviti s sportskim automobilima.
Kada su Porsche Fuchs i Mercedes Bundt Cake kotači stigli na scenu krajem 70-ih, oni su zaista označili vrhunac onoga što inženjeri mogu postići kada spoje izgled i funkcionalnost. Ljudi su voleli kako izgledaju, naravno, ali iza njih je stajala ozbiljna misao. Dizajni su zapravo pomagali bolje vožnje automobila jer su pravilno raspoređivali težinu i efikasnije se kretali kroz vazduh. Ovi kotači nisu bili samo za izložbe. Njihov uticaj se prostirao na razne industrije u kojima je važna veza između forme i funkcije. Pogledajte bilo koju opremu visokih performansi danas i velika je verovatnoća da neki od starih principa dizajna kotača i dalje imaju svoju ulogu negde. Na kraju krajeva, niko ne želi nešto što lepo izgleda, ali se raspada pod pritiskom.
Nadbubam Halibrand i Minilite postale su važne u svijetu utrka tijekom 60-ih i 70-ih godina. Ove nadbubne izrađene su od laganih legura koje su omogućile bolju brzinu i vožnju utrkivačima na stazi. Kada su utrkivači počeli koristiti ove nadbubne svugdje u natjecanjima, to je pokazalo koliko je tehnologija nadbubnih legura napredovala. Momci u motorsportu su brzo shvatili da ove nadbubne nisu samo dobre – već su bile nužne za ozbiljan rad na performansama. Danas, kad se osvrnemo unazad, možemo vidjeti koliki je zapravo utjecaj ove nadbubne imale na izgled moderne utrke kakvu danas poznajemo.
Područje znanstvenog istraživanja materijala je zaista pomaknulo način na koji izrađujemo automobilski točak, udaljavajući se od standardnog aluminija prema magnezu i raznim naprednim slitinama. Glavna prednost je postizanje veće čvrstoće uz smanjenje težine, što omogućuje bolje vožnje i učinkovitije performanse automobila u cjelini. Uzmite za primjer slitine magnezija – one su u posljednje vrijeme privukle puno pažnje jer su vrlo lagane, a istovremeno dovoljno jake da izdrže stres, što znači da vozila troše manje goriva i bolje se voze na cesti. Proizvođači automobila sada ulažu velika sredstva u nove proizvodne metode, umjesto da se drže starih tehnika livenja, što objašnjava zašto sve više ovih laganih materijala nalazimo u serijski proizvedenim modelima u različitim segmentima tržišta.
Veliko pitanje u proizvodnji legiranih felgi danas je biranje između kovanja i livenja, a sve se svodi na to što je važnije: preciznost mjerovanja ili sirova izdržljivost. Kovanje dobiva sve veću pažnju jer izdržava ozbiljne opterećenja bez oštećenja, zbog čega se često koristi na trkaćim i skupim sportskim vozilima. Sve više radionica počinje nuditi kovane opcije jer kupci traže bolje vožnje svojstva i veću trajnost proizvoda, čak i ako ih to košta više prije nego što ih ugrade. Ono što sada vidimo je trajna borba između postizanja izuzetno preciznih detalja tijekom proizvodnje i sigurnosti da felge izdrže svaki oblik oštećenja koji im dođe na realnim cestama.
Tehnologija korištena u tim lunarnim i Mars roverima stvarno je napravila veliku razliku u načinu izrade aluminijskih felgi za automobile danas. Razmislite o ovome: materijali svemirskog kvaliteta izvorno su bili izgrađeni da izdrže okrutne temperature i zračenje tamo u svemiru, ali sada se pojavljuju i u našim vozilima. Tvrtke su počele koristiti neke od ovih izuzetno izdržljivih slitina jer traju dulje i bolje izdržavaju stres. Zanimljivo je kako ideje iz svemira neprestano nalaze put u redovne automobile. Kada proizvođači automobila komuniciraju s inženjerima iz svemirske industrije, događaju se dobre stvari. Vidimo lakše felge koje mogu izdržati oštećenja bez pucanja, sve zahvaljujući ovoj neočekivanoj suradnji između industrija koje rade prema sličnim ciljevima.
Najnoviji tehnički napredci znatno su poboljšali otpornost aluminijskih felgi na toplinu i njihovu strukturnu otpornost. To je vrlo važno kada vozila dostižu svoje granice na vožnjama na prstenu ili u situacijama vožnje s visokim performansama. Istraživanja pokazuju da učinkovitije upravljanje toplinom ima dva glavna efekta: poboljšava učinkovitost kočnica i usporava trošenje guma. Za svakoga tko ozbiljno želi iskoristiti maksimum iz svojih performansi vozila, ove su poboljšanja više nego poželjna – praktički su neophodna kako bi se osigurala glatka vožnja i pod optimalnim opterećenjem.
Otpornost na koroziju je sada gotovo neophodna prilikom projektovanja legiranih felgi, zahvaljujući raznim novim tehnologijama premaza koje stižu na tržište. Felge tretirane ovim zaštitnim slojevima traju znatno duže nego ranije, a pored toga, i dalje izgledaju dobro čak i nakon godina vožnje. Prema nedavnim studijama automobilskih laboratorija, noviji hemijski premazi znatno bolje zaustavljaju stvaranje rđe u poređenju sa starim metodama. Proizvođači automobila primećuju ovaj trend iz prve ruke, jer potrošači sve više traže felge koje mogu da izdrže ekstremne vremenske uslove i istovremeno zadrže sjajni izgled tokom trajanja vlasništva.
Aluminijske felge danas u velikoj mjeri doprinose boljoj uštedi goriva jednostavno zato što smanjuju ukupnu težinu vozila, što se uklapa u globalni trend ka ekološki prihvatljivijim rješenjima u prometu. Uklanjanjem otprilike 10 posto težine automobila, vozači obično postižu uštedu na gorivu između 5 i 7 posto. Takva aritmetika ima smisla za svakoga tko prati troškove punjenja rezervoara. S obzirom da vladajuće institucije širom svijeta sve više zahtijevaju stroža pravila u vezi s emisijama izduvnih plinova, proizvođači automobila sve više pažnje posvećuju razvoju lakših kotača napravljenih od slitina metala. Ova pažnja nije usmjerena samo na ispunjavanje propisa. Proizvođači znaju da potrošači žele uštedjeti novac na gorivu, ali da također žele vozila koja ne zagađuju okoliš. Cijela industrija sada teži ravnoteži između performansi i zaštite okoliša u gotovo svemu što proizvode.
Legirana kola dodaju nešto posebno kada je riječ o dobrom izgledu automobila. Ljudi danas žele da njihova vozila istaknu, pa su proizvođači znatno povećali fokus na izgled kola. Na kraju krajeva, tko ne primijeti sjajna nova kola na automobilu? Sada viđamo sve vrste izuzetno hrabrih dizajna koji stižu u salone – od izražajnih uzoraka spojnice do mat finisha koji na drugačiji način hvata svjetlost. Obožavatelji automobila obožavaju ove detalje jer im omogućuju da ostave svoj pečat na vozilu kojim svakodnevno upravljaju. A znate što? Tržište za prilagođenim kolima raste brže nego što je itko očekivao. Za dizajnere automobila koji rade iza kulisa, to znači stalni pritisak da iznose nove ideje, a da pritom ne zanemare praktične zahtjeve poput težine i izdržljivosti.
Kako se automobilska tehnologija stalno razvija, moderne legirane felge moraju biti kompatibilne s kompleksnim sustavima kočenja, posebno u električnim vozilima. Električna vozila dodatno opterećuju dijelove jer imaju različite zahtjeve u pogledu performansi u usporedbi s tradicionalnim vozilima. Upravljanje toplinom postaje kritično, kao i čuvanje lagane konstrukcije bez gubitka izdržljivosti. Proizvođači automobila prilagođavaju se ovim izazovima stvaranjem felgi koje su posebno dizajnirane za takve uvjete. Žele da te legirane felge savršeno pristaju u sofisticirane konfiguracije modernih električnih vozila. Cilj je jednostavan: osigurati da felge izdrže ekstremne uvjete i pritom osiguraju sigurnu i učinkovitu vožnju na cesti.
Kako će se kretati legirani felgi? Pametna tehnologija i ekološki prihvatljivi materijali sigurno će važno uticati na njihov razvoj. Već danas vidimo da pametni sistemi za praćenje postaju uobičajena opcija na mnogim modelima. Ovi sistemi omogućavaju vozačima da dobiju trenutne informacije o stvarima poput promena temperature, pritiska, pa čak i stanja puta tokom vožnje, što im pomaže da donose bolje odluke za upravljačem. U isto vreme, proizvođači automobila sve više prelaze na reciklirani aluminijum i materijale biljnog porekla za proizvodnju. Neki proizvođači su već doneli značajne obaveze u smanjenju otpadnih materijala u procesima proizvodnje. Dok se istovremeno razvijaju i zeleni projekti i digitalna poboljšanja, postaje jasno da će legirane felge u narednim godinama ne samo izgledati drugačije, već i funkcionalno biti drugačije nego što smo do sada videli.
2024-05-21
2024-05-21
2024-05-21