Smanjenje nespržene mase, odnosno dijelova koji se nalaze ispod ovjesnog sustava, čini veliku razliku u načinu na koji automobil vozi. Prelazak na lakše felge znatno poboljšava performanse. I matematika potvrđuje to: uklanjanje oko 4,4 funte s rotirajućih dijelova zaista daje osjećaj kao da je s cijele konstrukcije skinuto otprilike 22 funte, prema nedavnim nalazima iz Automotive Materials Review 2024. Kada je manje težine izvan opruga, ovjes radi učinkovitije u cjelini. Gume dulje ostaju na tlu na neravnim cestama nego inače, što znači da vozači doživljavaju ugodniji vožnju čak i kada uvjeti nisu savršeni.
Karbonove felge su otprilike za pola lakše u odnosu na slične modele od aluminija, a čak oko 70% lakše u odnosu na čelične felge, a ipak prilično dobro izdržavaju vlačna opterećenja. Metali imaju tendenciju da se savijaju ili izobliče nakon dugotrajnog stresnog opterećenja, ali karbon funkcioniše drugačije zahvaljujući svojim jedinstvenim smjernim svojstvima. To znači da proizvođači mogu dodatno ojačati tačke koje su najizloženije stresu, posebno ključne tačke gdje se spajaju žbice. Nekoliko nedavnih testova pokazalo je da karbonove felge mogu izdržati čak 12% veću bočnu silu prilikom vožnje kroz zavoj u poređenju sa kovanom aluminijumskom alternativom, prema istraživanju PWC laboratorije za materijale iz 2023. godine.
Kompoziti od ugljikovih vlakana, izrađeni od tkanina vlakana vezanih termoreaktivnim smolama, nude izvanredna svojstva prigušivanja vibracija. Kada se kotači okreću na visokim brzinama, ovi materijali apsorbiraju rezultirajuće vibracije puno bolje u odnosu na tradicionalne opcije. Zbog toga je Porsche ugradio kotače od ugljikovih vlakana kao standardnu opremu na svojim novim modelima 911 GT3 RS. Rezultat? Primijećen smanjen nivo buke i grubosti unutar kabine. Neovisni testovi pokazuju smanjenje od oko 18 posto u razinama NVH-a u usporedbi s kotačima od magnezija, što ukupno daje ugodniji vozački doživljaj.
Sports automobili opremljeni karbonskim felgama mogu ubrzati od 0 do 60 mph otprilike 0,3 sekunde brže u odnosu na one s tradicionalnim aluminijevim felgama zahvaljujući smanjenoj rotacijskoj inerciji. Kada je u pitanju snaga kočenja, razlika postaje još izraženija na stazi. Udaljenost kočenja se skraćuje za otprilike 8%, što znači da je za zaustavljanje na autocestnim brzinama potrebno otprilike 26 stopa manje, jer se jednostavno kreće manja masa prema naprijed. Još jedna prednost koju vrijedi spomenuti je način na koji karbonsko vlakno prenosi toplinu različito u odnosu na metalne legure. S vodljivošću topline od samo 15 W/mK u usporedbi s daleko višom vodljivošću aluminija od 205 W/mK, ove lagane felge ne prenose toliko topline na komponente kočionog sustava tijekom agresivnog vožnje. To znači da vozači ispod manje gube učinak kočenja kada vozila vode na granici svojih mogućnosti na trkalištima ili cestama s visokim performansama.
Kotači od karbonskog vlakna smanjuju rotacijsku inerciju prilično znatno, zapravo za oko 27 posto u usporedbi s uobičajenim aluminijskim slitinama, prema podacima Ford Performancea iz prošle godine. Ovo omogućuje vozilima da puno brže reagiraju pri ulasku u zavoj i pomaže u održavanju bolje stabilnosti kroz sredinu zavoja gdje stvari postaju zahtjevne. Ono što čini ove kotače posebnim jest njihova krutost, koja je otprilike 40% veća u usporedbi s kovanim aluminijskim alternativama. To znači da se težina točnije raspodjeljuje preko površine gume tijekom intenzivnih situacija vožnje u zavojima gdje bočne sile znatno narastu. Još jedna velika prednost je minimalno širenje pri promjenama temperature. Karbonsko vlakno se širi samo 0,5 dijelova po milijun po stupnju Celzijusa, dok aluminij pokazuje skok na 23,1 ppm/°C. Zbog tog minimalnog toplinskog rastezanja, gume ostaju čvrsto pritisnute uz cestu čak i u ekstremnim uvjetima vožnje, što rezultira manjim podzakretanjem pri prolasku kroz brze zavoje.
Testovi u industriji pokazuju da prelazak na kotače od karbonskog vlakna može smanjiti vrijeme reakcije upravljača između 15 i 22 milisekunde. To možda ne zvuči puno dok ne shvatite da to znači otprilike 1,3 stupnja preciznije upravljanje pri brzini na autocesti. Kada su stvarno testirani u slijepim testovima, većina profesionalnih vozača (otprilike 80%) dosljedno je spominjala osjećaj veće povezanosti s cestom dok su vozili na kotačima od karbonskog vlakna. Primijetili su suptilne razlike u teksturi kolnika koje uobičajeni kotači jednostavno ne prenose. Što omogućuje takvo iskustvo? Materijal zapravo prigušuje one dosadne vibracije visoke frekvencije, ali istovremeno dopušta da važne senzacije niske frekvencije putuju kroz okvir automobila, dajući vozačima bolje informacije o onome što se događa ispod guma.
Kotači od ugljičnog vlakna debütirali su u Formuli 1 još 2022. godine i već su počeli činiti razliku. Na lokacijama poput zahtjevnog zavoja Copse na Silverstoneu, automobili s ovim kotačima prolaze kroz zavoj za otprilike 18% brže zahvaljujući smanjenju nespružene mase. Uzmite za primjer McLaren Solus GT – kada je opremljen kotačima od ugljičnog vlakna umjesto uobičajenih aluminijskih, uspio je smanjiti vrijeme vožnje oko slavnog Nürburgringa za skoro pola sekunde. Kako je to moguće? Tehnika proizvodnje dolazi izravno iz motorsportske tehnologije. Koristi se nešto što se zove 7-osi automatiziranog postavljanja vlakana, što stvara kotače za hiperautobile koji su prikladni za cestu i sposobni izdržati snažni torzionu silu od 63.000 funti po stopalu bez ikakvih poteškoća.
Kada kotači postanu lakši, lakše se okreću jer postoji manji otpor kretanju, što znači da automobilu treba manje energije za ubrzavanje. Prelazak na kotače od karbonske vlakna smanjuje ono što mehaničari zovu "neopruga masa" otprilike za pola u poređenju sa standardnim aluminijumskim kotačima. To pak smanjuje napor motora prilikom ubrzavanja. Prema nekim nedavnim istraživanjima u automobilskoj industriji, uklanjanje oko 300 kilograma sa velikih kamiona korišćenjem lakših kotača može dovesti do uštede između 900 i 1.500 litara dizel goriva godišnje. Takođe, za prosečne vozače, smanjenje mase kotača za 10 odsto generalno poboljšava potrošnju goriva za otprilike 2 do 3 procenta. To možda ne zvuči mnogo, ali se tokom vremena ove sitne uštede značajno akumuliraju, kako za pojedinačne vlasnike tako i za operatore vozila u flotama.
OEM simulacije pokazuju da se korištenjem aluminijskih felgi poveća učinkovitost potrošnje goriva za 4–6% u gradskim voznim ciklusima zbog čestih zaustavljanja i pokreta. Na primjer:
Vrsta vozila | Smanjenje težine po kotaču | Godišnje uštede na gorivu |
---|---|---|
Sportski automobil | 5–7 kg | 60–90 litara |
SUV | 8–10 kg | 100–150 litara |
Ove uštede dopunjuju 15–20% dulji vijek trajanja kočionih pločica i smanjenje emisije CO₂. Iako se stvarni rezultati razlikuju ovisno o stilu vožnje, ušteda u težini ostaje dosljedna, što čini aluminijske felge važnom nadogradnjom u smislu održivosti.
Misleći da su aluminijske felge krhke, odražavaju zastarjele pretpostavke o kompozitnim materijalima. Suvremena proizvodnja proizvodi felge s 7x veća otpornost na udar od aluminijevih legura u testovima udarca o rub u skladu s industrijskim standardima (Ponemon 2023). Za razliku od metala koji se trajno deformiraju, pletena struktura ugljikovih vlakana ponovno raspodjeljuje napon i pritom očuvava strukturnu cjelovitost.
Kotači od karbonskog vlakna ne pate od problema oksidacije koji pogađaju tradicionalne materijale poput aluminija i čelika. Testovi pokazuju da se korozija javlja samo oko 0,003% godišnje kada su izloženi slanoj magli, što je znatno bolje u odnosu na aluminijevu stopu od 0,12%. Kada je riječ o trajnosti pod stresom, inženjeri Formule 1 primijetili su nešto zanimljivo. Njihovi kotači od karbonskog vlakna mogu izdržati otprilike tri puta više stresnih ciklusa prije nego što popuste u usporedbi s magnezijevim trkaćim kotačima koje sport koristi. Osim toga, ovi kotači zadržavaju snagu i dosljedno ostvaruju performanse čak i kada se temperature naglo mijenjaju između minus 40 stupnjeva Fahrenheita i 300 stupnjeva Fahrenheita. Takva termalna stabilnost čini ih idealnima za razne vrste ekstremnih uvjeta u kojima bi obični metalni kotači popustili.
Vodeći proizvođači sada nude jamstva od 10 godina na kotače od karbonskih vlakana, što je dvostruko više od uobičajenih 5 godina za aluminij. Ova samopouzdanost proizlazi iz ubrzanih testova starenja koji pokazuju:
Materijal | Simulirana kilometraža prije kvara | Smanjenje težine u odnosu na OEM |
---|---|---|
Ugljikovo vlakno | 200.000+ milja | 40-50% |
Tokovito aluminij | 120.000 milja | 15-20% |
Odliveni čelik | 80.000 milja | 0% |
Kombinacija produljenog vijeka trajanja, smanjene potrebe za održavanjem i dugoročne izdržljivosti čini kotače od karbonskih vlakana vođom u pogledu troškova tijekom vijeka trajanja, unatoč višoj početnoj cijeni.
P: Koji su primarni benefiti kotača od karbonskih vlakana?
O: Kotači od karbonskih vlakana nude superiornu laganost i performanse, smanjuju neovješenu masu te poboljšavaju vožnju, ubrzanje, kočenje i učinkovitost potrošnje goriva u usporedbi s tradicionalnim metalnim kotačima.
P: Jesu li kotači od karbonskih vlakana krhki od metalnih kotača?
O: Ne, moderni proizvodni procesi proizvode kotače od karbonskih vlakana s visokom otpornošću na udarce, čime su izdržljivi i pouzdani čak i u ekstremnim uvjetima.
P: Kako kotači od karbonskih vlakana poboljšavaju učinkovitost potrošnje goriva?
O: Smanjenjem težine, kotači od karbonskih vlakana smanjuju otpor, što zahtijeva manje snage za ubrzavanje i znatno poboljšava učinkovitost potrošnje goriva.
P: Jesu li kotači od karbonskih vlakana dugotrajniji od aluminijevih kotača?
O: Da, kotači od karbonskih vlakana generalno imaju dulji vijek trajanja i dolaze s produženim jamstvima zahvaljujući svojoj izdržljivosti i otpornosti na koroziju i umor materijala.
2024-05-21
2024-05-21
2024-05-21