Prelazak na kotače od karbonskih vlakana smanjuje emisije flote jer ovi kotači imaju oko 35 do 50 posto manju težinu u odnosu na tradicionalne čelične kotače, a istovremeno poboljšavaju povrat energije vozila. Manja težina znači manje opterećenje motora, bez obzira na to da li rade na benzin ili elektricitet, čime se ubrzanje čini otprilike 8 do 12 posto učinkovitijim ukupno. Nedavna studija iz 2024. godine koja je analizirala opcije materijala sugerira da možemo očekivati stabilan rast tržišta kotača od karbonskih vlakana, s približnim godišnjim rastom od 6,4 posto sve do 2032. godine. To ima smisla ako se uzme u obzir koliko su ovi kotači bili učinkoviti u smanjenju razine zagađenja, posebno za kamione i druga veća vozila koja se koriste za transport i dostavu širom zemlje.
Održivostne prednosti karbonskih vlakana idu dalje od smanjenja emisija:
Ispitivanje iz 2023. godine s uključenih 89 teretnih kombija pokazalo je mjerljiva poboljšanja nakon prelaska na felge od ugljičnih vlakana:
Ovi rezultati potvrđuju šire trendove u industriji dokumentirane u izvješće o tehnologiji flote za 2024. , koji ističe kako kompozitni kotači unapređuju ciljeve održivosti bez umanjenja nosivosti.
Industrijska kola opremljena kotačima od ugljikovih vlakana rade znatno učinkovitije jer smanjuju i rotacijsku inerciju i otpor kotrljanja. U usporedbi s tradicionalnim čeličnim kotačima koji zahtijevaju čak 38% više energije samo za pokretanje zbog svoje veće mase, ugljikove alternativne varijante smanjuju nesužbodnu masu između 30 i 40 posto, kako je navedeno u istraživanju projekta Lightweight Composite Wheels. Manja težina čini ogromnu razliku kod brzog pokretanja i zaustavljanja – nešto što menadžeri skladišta dobro znaju, jer je svaki trenutak važan tijekom gužvi na rampama za utovar i u skladišnim prostorijama prepunim robe.
Operativni podaci iz nedavnih uvođenja pokazuju značajna poboljšanja učinkovitosti:
Metrički | Očeve od čelika | Od ugljikovih vlakana | Unapređenja |
---|---|---|---|
Energija po milji (kWh) | 0.85 | 0.68 | 20% |
Dnevni ciklusi po punjenju | 22 | 26 | 15% |
Ova poboljšanja su u skladu s izvještajima logističkih operatera koji koriste ugljična vlakna, gdje je smanjenje otpora kotrljanja produžilo vijek trajanja baterija u automatiziranim viličarima (AGV-ima), smanjujući učestalost punjenja i povećavajući raspoloživost.
Iako aluminij smanjuje težinu za 50% u odnosu na čelik, kompoziti od ugljičnih vlakana postižu i do 80% uštede u težini, dok nude tri puta veću vlačnu čvrstoću. To stvara kumulativan učinak na učinkovitost:
Kao rezultat, vodeći proizvođači sve češće određuju ugljična vlakna za primjene s visokim ciklusom, gdje otpornost na umor prevazilazi aluminij i čelik u testovima izdržljivosti koji premašuju 10.000 sati.
Prelazak na kotače od karbonskog vlakna smanjuje rotacijsku masu za otprilike 40 do čak 60 posto u usporedbi s redovnim čeličnim kotačima, što omogućuje vozilima da ubrzavaju brže i zaustavljaju se učinkovitije kad god je to potrebno. Prilikom projektiranja ovih kotača, inženjeri provode dosta vremena na prilagodbi oblika rebara kako bi smanjili otpor zraka, a da pritom održe dovoljnu čvrstoću za svakodnevnu uporabu, što je posebno važno za strojeve koji se stalno koriste u tvornicama ili skladištima. Danas se oslanjaju na sofisticirane simulacije na računalu kako bi utvrdili gdje će se pojaviti točke povećanog pritiska na različitim dijelovima kotača. To im omogućuje izradu lakših, ali izdržljivih dizajna koji mogu izdržati velika opterećenja bez nepotrebnog trošenja materijala, tako da kotači dulje traju i u konačnici bolje funkcioniraju u većini uvjeta.
Od otprilike 2020. godine, hibridni materijali od ugljičnih vlakana, izrađeni miješanjem tradicionalnih ugljičnih vlakana s termoplastičnim polimerima, postali su veliki proboj u znanosti o materijalima. Ispitivanja pokazuju da ovi hibridi mogu izdržati udare oko 18 posto bolje u odnosu na klasična ugljična vlakna. Proces proizvodnje također se poboljšao zahvaljujući automatiziranoj tehnologiji postavljanja vlakana, čime se smanjuje otpad materijala za otprilike 27 posto, a da se pritom i dalje zadovoljavaju stroga tehnička specifikacije potrebna za zračne dijelove. Menadžeri flote posebno su zainteresirani za ove nove materijale jer imaju potrebu za kotačima koji se neće saviti niti slomiti nakon izdržavanja nečeg poput 80 tisuća ciklusa opterećenja tijekom normalne operacije. Ovaj tip izdržljivosti postaje sve važniji kako bi tvrtke tražile načine za produljenje vijeka trajanja komponenti bez narušavanja sigurnosnih standarda.
Analizirajući terenske izvješće iz oko 12 tisuća vozila u flotama, ustanovili smo da se kod kotača od karbonskih vlakana javlja otprilike 90% manje problema s korozijom u usporedbi s njihovim aluminijevim alternativama. Prije nekoliko godina postojale su zabrinutosti da se ovi kotači lako mogu puknuti, no najnoviji servisni zapisi iz 2023. godine pričaju posve drugačiju priču. Mehaničari ih sada zamjenjuju otprilike 60% nižom stopom nego prije, jer su proizvođači poboljšali proizvodnju smola koje drže strukturu materijala zajedno. Kada su u pitanju zahtjevni uvjeti na cesti, karbonska vlakna zaista pokazuju izvrsnost. Materijal izdržava habanju i trošenju, a istovremeno je znatno lakši od čelika. Govorimo zapravo o sedam puta većoj izdržljivosti po jedinici mase. Upravo takvo ponašanje objašnjava zašto sve više prijevoznika počinje prelaziti na ovu opciju, unatoč višim početnim troškovima.
Prelazak na kotače od karbonskih vlakana smanjuje tzv. neovješeno masu, dijelove vozila koje ne drži sustav ovješenja, za otprilike 40% u usporedbi s tradicionalnim čeličnim kotačima. Što to zapravo znači? Pa, lakši kotači zahtijevaju manje energije za pokretanje i zaustavljanje, što se u konačnici prevodi u bolju uštedu goriva. Prema nekim podacima iz Izvješća o transportnoj učinkovitosti objavljenog prošle godine, smanjenje težine svakog kotača za samo 20 kilograma može uštedjeti između 3 i 5 posto troškova goriva tijekom frustrirajućih gradskih vožnji punih stalnog zaustavljanja i pokretanja. Operatori flota koji vozilima prelaze desetke tisuća kilometara godišnje imat će najveću korist od ovakvih poboljšanja, što čini karbonska vlakna atraktivnom opcijom unatoč višim početnim troškovima.
Podaci iz industrije potvrđuju jaku korelaciju između smanjenja težine i uštede energije. Zamjena tradicionalnih kotača karbonskim vlaknima obično postiže smanjenje težine od 50–60%, što se prevodi u uštedu goriva od 12–15%. To je u skladu s utvrđenim principom učinkovitosti u električnim flotama: svako smanjenje težine vozila za 10% rezultira smanjenjem potrošnje energije za 6–7%.
Kotači od ugljičnih vlakana mogu koštati 2 do 3 puta više od čeličnih na početku, ali i traju znatno dulje – oko 8 do 12 godina umjesto samo 3 do 5 za redovne čelične. Osim toga, ovakvi kompozitni kotači zahtijevaju puno manje održavanje u cjelini. Gledajući stvarne brojke od operatera flota, broj popravaka povezanih s kotačima smanjen je otprilike za 22 posto nakon pet godina vožnje. Za većinu vlasnika komercijalnih vozila, dodatni izdaci na početku brzo se isplate, obično između 18 i 30 mjeseci kada se uzmu u obzir bolja učinkovitost potrošnje goriva, manje kvarova i jednostavno činjenica da ne morate tako često mijenjati kotače.
Kotači od ugljičnih vlakana su održiviji jer imaju znatno manju težinu, smanjujući potrošnju energije tijekom transporta i omogućujući bolju učinkovitost potrošnje goriva zbog smanjene nespružene mase.
Oni smanjuju masu vozila, poboljšavajući ubrzanje i učinak kočenja, te smanjuju otpor kotrljanja, čime se reducira potrošnja goriva i energije.
Kotači od karbonskog vlakna obično traju 8 do 12 godina, u usporedbi s 3 do 5 godina za čelične kotače.
Glavni nedostatak je njihova viša početna cijena, koja može biti 2 do 3 puta veća u odnosu na čelične kotače, iako su dugoročne uštede često veće od početnih troškova.
2024-05-21
2024-05-21
2024-05-21